Naslov Pravnopolitički mehanizmi za sprječavanje sukoba i postizanje mira na prostoru bivše Jugoslavije od 1990. – 1995.
Naslov (engleski) Legalpolicies mechanisms for the prevention of conflicts and the achievement of peace int he region of former Yugoslavia from 1990-1995
Autor Tomislav Dagen
Mentor Budislav Vukas (mentor) MBZ: 260644
Član povjerenstva Josip Vrbošić (predsjednik povjerenstva) MBZ: 53304
Član povjerenstva Pero Maldini (član povjerenstva) MBZ: 261601
Član povjerenstva Budislav Vukas (član povjerenstva) MBZ: 260644
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Doktorska škola) Osjek
Datum i država obrane 2018-10-04, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Interdisciplinarne društvene znanosti
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 355/359 - Vojni poslovi. Ratna vještina. Vojna znanost. Obrana. Oružane snage
Sažetak Tema disertacije je analiza djelovanja putem pravnopolitičkih mehanizama međunarodne zajednice, a prvenstveno misleći Europske ekonomske zajednice (kasnije Europske unije) na sprječavanje sukoba i postizanje mira na prostoru bivše Jugoslavije u vremenu od 1990. g., tj. od trenutaka prvih znakova početaka krize, pa sve do kraja oružanih sukoba/ratova 1995. g. i potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Upravo vrijeme prvih znakova krize i početaka prvih oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije bilo je vrijeme kada je Europska ekonomska zajednica stvarala Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.
Ujedno jugoslavenska kriza odvijala se paralelno s stvaranja nove ujedinjene Europe koja se našla pred izazovom dokazivanja uloge regionalnog i globalnog igrača u kreiranju svjetske politike, te u dokazivanju mogućnosti samostalnog rješavanja eventualnih sukoba na svom teritoriju bez upliva politike Sjedinjenih Američkih Država. Jugoslavenska kriza reflektirana kasnije kroz oružane sukobe i ratove predstavlja je test institucionalnom sistemu dotadašnje i buduće ujedinjene Europe, te je ista bila indikator, smjernica institucijskom razvoju Europske ekonomske zajednice, a uslijed same činenice nemogućnosti implementacija usvojenih politika/odluka kojima bi rješila krizu i spriječila sukobe. Oružani sukobi/ratovi i sama kriza na prostoru bivše Jugoslavije s vremenom je bila u suprotnosti s duhom buduće ujedinjene Europe nakon pada Berlinskog zida, a nemogućnost
uporabe rješenja za kraj krize, oružanih sukoba i postizanje mira povlačilo je za sobom i pitanje održivosti takve zajednice. Prekrajanje granica silom od strane lokalnih politika na području bivše Jugoslavije s ciljem osiguranja življenja jednog naroda u jednoj državi bili su u suprotnosti s načelom uti possidetis iuris i vladavinom prava na koje se u stvaranju suvremene Europe nakon II. Svjetskog rata ista pozivala. Upravo kroz navedeno načelo međunarodnog prava, Europska ekonomska zajednica, a i kasnije Europske unija, kao i svi ostali dionici međunarodne zajednice uključeni u sprječavanju sukoba i postizanje mira na prostoru bivše Jugoslavije svojim pravnopolitičkim mehanizmima navedeno načelo koje predstavljalo razloge/polazište svih
oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije nisu znale i mogle zaštiti. Činjenica djelovanja međunarodne zajednice, prvenstveno Europske ekonomske zajednice/Europske unije u skladu s izvorima europskog i međunarodnog javnog prava, te
koristeći pravnopolitičke mehanizme koji su upravo proizlazili iz navedenih izvora, a bez mogućnosti fizičke, stvarne primjene istih prema onima na koje se odnosilo, kao i neaktivnost u angažiranju od početaka sukoba od strane Sjedinjenih Američkih Država, stvarali su subjektivni dojam da ne postoji politička volja oko temeljnih pitanja ključnih za sprječavanje sukoba i postizanje mira, kao ni volja zaštite međunarodnog prava na prostoru bivše Jugoslavije. Upravo željom za globalnom dominacijom u novom svjetskom poretku, kao i činjenica dokazivanja Europi da ne može samostalno upravljati i rješavati krize na svom području, Sjedinjene Američke Države preuzele su aktivnu ulogu u rješavanju krize koristeći pravnopolitičke mehanizme u skladu s odredbama međunarodnog javnog prava, čime su spriječile daljnje sukobe/ratove i postigle mir. Političkom reaktivacijom u odnosu na prostor bivše Jugoslavije, Sjedinjene Američke Države jasno su dokazale svoju političku dominaciju u rješavanju i
„upravljanju krizom“ na tlu Europe, a ujedno su očuvale svoj i kredibilitet NATO-a i same Europske unije.
Sažetak (engleski) The topic of this dissertation is the analysis of acting through legal and political mechanisms of an international community, namely the actions the European Economic Community (later known as the European Union) had undertaken to prevent conflicts and achieve peace on the territory of the former Yugoslavia from 1990 and the first signs of a crisis up to the end of the armed conflicts/wars in 1995 and the signing of the Dayton Peace Agreement. Just when the first signs of the crisis and the first armed conflicts began to appear in the former Yugoslavia, the European Economic Community created the Common Foreign and Security Policy. Also, the Yugoslav crisis took place in parallel with the creation of a new united
Europe that faced the challenge of proving to be a regional and global force in the creation of the world policy, as well as proving its ability to independently resolve possible conflicts within its territory without interference from the policy of the United States. The Yugoslav crisis, later manifested in armed conflicts and wars, was a test of the institutional system of the former and future united Europe, a guideline for the institutional development of the European Economic Community, and an indicator of the inability to implement the adopted policies/decisions that would resolve the crisis and prevent conflicts.
Armed conflicts/wars and the crisis in the former Yugoslavia were eventually contrary to the spirit of the future united Europe after the fall of the Berlin Wall, and the inability to find a solution to end the crisis and armed conflicts, as well as to achieve peace, raised the issue of sustainability of such a community. Redrawing the borders perforce by the local policies in the former Yugoslavia with the aim to ensure the settlement of one nation in one state was contrary to the principle of uti possidetis iuris and the rule of law relied upon by the modern Europe after World War II. The European Economic Community, and later the European Union, as well as all the other members of the international community engaged in conflict prevention and achieving peace in the former Yugoslavia, did not know how to use their legal and political mechanisms to protect the aforesaid principle which represented the reasons/starting point for all the armed conflicts in the former Yugoslavia. The action of the international community, primarily the European Economic Community/European Union in line with the sources of European and international public law, using the legal and political mechanisms stemming from the aforesaid sources, without the possibility of their actual implementation, as well as the USA’s decision not to engage in the conflict from the beginning, created a subjective impression that there is no political will to tackle issues crucial for conflict prevention, achieving peace, and protecting international law in the former Yugoslavia. It was the desire for global domination in the new world order and the desire to show Europe the independence in managing and addressing the crises in its territory that enabled the USA to take an active role in addressing the crisis by using legal and political
mechanisms in line with international public law provisions, which prevented further conflicts/wars and ensured peace. Political reactivation in the former Yugoslavia enabled the USA to clearly demonstrate its political domination in “crisis management” in Europe, whilst preserving its own credibility as well as the credibility of NATO and the European Union.
Ključne riječi
Europska ekonomska zajednica
Europska unija
bivša Jugoslavija
kriza
oružani sukobi
rat
mehanizmi za sprječavanje sukoba
mirovna rješenja
mirovni sporazumi
reaktivacija Sjedinjeh Američkih Država
Daytonski sporazum
Ključne riječi (engleski)
European Economic Community
European Union
former Yugoslavia
crisis
armed conflicts
war
conflict prevention mechanisms
peace settlements
peace treaties
reactivation of the USA
Dayton Peace Agreement
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:236:057970
Datum promocije 2019-04-26
Studijski program Naziv: Europski studiji Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, interdisciplinarna područja znanosti, odgovarajuće polje (dr. sc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2018-12-19 09:55:55